Osnovna škola Dore Pejačević Našice

POJAM PSIHOMOTORIKE

Psihomotoričke sposobnosti odnose se na povezanost između kognitivnih funkcija i fizičkih pokreta. Psihomotoriku općenito možemo podijeliti na globalnu i finu, koje nisu međusobno uvjetovane ali su ipak dijelom povezane . Globalna psihomotorika dovodi se u svezu s radom većih mišićnih skupina ili cijelog tijela, dok se fina psihomotorika dovodi u svezu s manipulativnom spretnošću, preciznošću i brzinom.

Rašireno je vjerovanje da se učenje događa samo onda kada je učenik miran, tih, sluša i izvršava domaće zadatke. Međutim, ljudi uče instinktivno te se program učenja treba odnositi na cijeli sustav tijela i uma. Igra često potiče uspješnije učenje, nego rano upisivanje djeteta na različite satove edukacije. Motorički rast i razvoj kao i senzorička integracija bitni su za učenje jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje.

Usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje jezične i matematičke vještine, postiže se bolja emocionalna ravnoteža te se smanjuje stres, napetost i hiperaktivnost.

Mišljenje i učenje se ne događaju samo u glavi. Mozak ne može učiti sam. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu pribavljaju informacije. Učenje se više ne može ograničiti na zahtjev „sjedi mirno i pamti gradivo“. Povećane potrebe djece za kretanjem danas se često etiketiraju kao hiperaktivnost ili poremećaj pažnje. Umjesto sputavanja takve djece, poželjno je iskoristiti njihove potrebe za pojačanim kretanjem kako bi kretnjama i igrom poboljšali svoju kreativnost i učenje.

Važnost kretanja u procesu učenja seže duboko u povijest. Stari Grci su izjednačavali atletiku s inteligencijom. U kineskim školama se koristio tai-chi za poboljšanje učenja.

Svaka strana tijela komunicira sa suprotnom hemisferom. Desnom rukom upravlja lijeva hemisfera, a lijevom desna hemisfera. Informacija koja dolazi u desno uho ide u lijevu polutku i obrnuto.

Integriranje obje polutke osnovni je cilj gimnastike za mozak. Što više uključimo obje polutke, sposobniji smo funkcionirati inteligentno.

 Svi pokreti koji uključuju jednu nogu (primjerice, desnu) i ruku na suprotnoj strani (u ovom slučaju lijevu) aktiviraju obje hemisfere. Za takve pokrete kažemo da su križno – lateralni.

Literatura:

Dennison, P. (2007.): Brain Gym. Priručnik za obitelj i edukatore. Ostvarenje. Buševec (str. 40 – 98)
Hannaford, C. (2007.): Pametni pokreti. Ostvarenje. Buševec (str. 85 – 173)
Hannaford, C. (2008.): Očima i ušima, rukama i nogama. Ostvarenje. Buševec ( str. 32- 47)Herljević, I.,Posokhova I. (2002.) : Govor, ritam, pokret. Ostvarenje.

Kiš-Glavaš, L.(2016.):Rehabilitacija putem pokreta. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Snježana Šulentić, stručni suradnik edukacijski rehabilitator-savjetnik