Osnovna škola Dore Pejačević Našice
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Snježana Šulentić, edukacijski rehabilitator - savjetnik
telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu
031/615-417, 091 413 3742
RADNO VRIJEME
Ponedjeljak 13.00 - 19.00
17.30 - 18.30
Savjetodavni sat s roditeljima
Utorak 8.00 - 11.00 PŠ Vukojevci
11.30 - 14.00 škola
Srijeda 13.00 - 19.00
Četvrtak 8.00 - 14.00
Petak 8.00 - 14.00
Tko je edukacijski rehabilitator i koja je njegova uloga?
Svima nam je poznato koliko su često roditelji zbunjeni raznim stručnjacima koji rade s njihovom djecom ili nisu upoznati o tome tko što radi i za čijim savjetom je potrebno posegnuti.
Zbog nedovoljnih informacija, često su izloženi lutanju kako bi pronašli odgovarajuću terapiju, vježbe, savjet, procjenu i sl.
Jedan od stručnjaka koji radi s djecom koja imaju teškoće u razvoju je i edukacijski rehabilitator. Edukacijski rehabilitator ranije je poznat pod nazivom defektolog. Naziv defektolog 1998. godine mijenja naziv u edukacijski rehabilitator (magistar edukacijske rehabilitacije (mag. rehab. educ.)).
Razlog promjene je što raniji naziv defektolog ukazuje na „deficit” tj. teškoću koju dijete ima, samim tim je stigmatizirajući. Cilj nije stigmatizirati dijete, nego dati mu prostora i stvarati okolinu za njegovo napredovanje i osjećaj pripadnosti. Važno je istaknuti djetetove jake strane i mogućnosti.
Kada tražiti pomoć edukacijskog rehabilitatora?
Dječji razvoj može imati odstupanja na različitim područjima razvoja. Pomoć edukacijskog rehabilitatora potražit ćete ukoliko dijete ima odstupanja na pojedinom području.
Također, nedovoljna spremnost djeteta za školu, teškoće u učenju te socijalna izoliranost znak su da pomoć potražite kod istog stručnjaka.
Uloga edukacijskog rehabilitatora
Edukacijski rehabilitator prepoznaje i uočava potrebe svakog djeteta, teškoće u razvoju koje se mogu pojaviti te faktore rizika u ranom razvoju djeteta. Kroz odabir primjerenih tehnika procjene, edukacijski rehabilitatori provode procjenu, integriraju podatke iz različitih izvora procjene te rade na praćenju ishoda procjene za izradu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa. Samostalno i timski kreiraju, primjenjuju i vrednuju plan podrške u ranom razvoju, odgoju i obrazovanju, zapošljavanju i uključivanju osoba s teškoćama u život socijalne zajednice.
Pored rada s djecom, važno područje rada su i roditelji djece s teškoćama u razvoju. Uloga edukacijskog rehabilitatora je upoznati roditelja s vrstom i stupnjem teškoće kod djeteta, te pružiti podršku u prihvaćanju i razumijevanju djetetove teškoće. Također, edukacijski rehabilitator daje smjernice kako i na koji način roditelji mogu pomoći djetetu i olakšati mu razvoj u obiteljskom okruženju. Suradnja i zdrava komunikacija roditelja i stručnjaka je važna karika u razvoju djeteta.
Dragi roditelji, ukoliko primijetite da vaše dijete ima odstupanja na pojedinom razvojnom području potražite pomoć stručne osobe. Ponekad procjena može pokazati da nema razloga za zabrinutost, ali možete dobiti odgovarajuće smjernice i informacije kako i na koji način poticati dječji razvoj.
Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitoj školi planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, savjetuje i pomaže u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, pomaže učiteljima u izradi primjerenih programa, didaktičkih i nastavnih sredstva, surađuje, savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, stručno se usavršava, surađuje s ustanovama, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju i učeničke dosjee, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove na prevenciji poremećaja u ponašanju, izrađuje i provodi preventivne programe te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.
(Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi
NN 34/2014 )
POJAM PSIHOMOTORIKE
Psihomotoričke sposobnosti odnose se na povezanost između kognitivnih funkcija i fizičkih pokreta. Psihomotoriku općenito možemo podijeliti na globalnu i finu, koje nisu međusobno uvjetovane ali su ipak dijelom povezane . Globalna psihomotorika dovodi se u svezu s radom većih mišićnih skupina ili cijelog tijela, dok se fina psihomotorika dovodi u svezu s manipulativnom spretnošću, preciznošću i brzinom.
Rašireno je vjerovanje da se učenje događa samo onda kada je učenik miran, tih, sluša i izvršava domaće zadatke. Međutim, ljudi uče instinktivno te se program učenja treba odnositi na cijeli sustav tijela i uma. Igra često potiče uspješnije učenje, nego rano upisivanje djeteta na različite satove edukacije. Motorički rast i razvoj kao i senzorička integracija bitni su za učenje jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje.
Usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje jezične i matematičke vještine, postiže se bolja emocionalna ravnoteža te se smanjuje stres, napetost i hiperaktivnost.
Mišljenje i učenje se ne događaju samo u glavi. Mozak ne može učiti sam. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu pribavljaju informacije. Učenje se više ne može ograničiti na zahtjev „sjedi mirno i pamti gradivo“. Povećane potrebe djece za kretanjem danas se često etiketiraju kao hiperaktivnost ili poremećaj pažnje. Umjesto sputavanja takve djece, poželjno je iskoristiti njihove potrebe za pojačanim kretanjem kako bi kretnjama i igrom poboljšali svoju kreativnost i učenje.
Važnost kretanja u procesu učenja seže duboko u povijest. Stari Grci su izjednačavali atletiku s inteligencijom. U kineskim školama se koristio tai-chi za poboljšanje učenja.
Svaka strana tijela komunicira sa suprotnom hemisferom. Desnom rukom upravlja lijeva hemisfera, a lijevom desna hemisfera. Informacija koja dolazi u desno uho ide u lijevu polutku i obrnuto.
Integriranje obje polutke osnovni je cilj gimnastike za mozak. Što više uključimo obje polutke, sposobniji smo funkcionirati inteligentno.
Svi pokreti koji uključuju jednu nogu (primjerice, desnu) i ruku na suprotnoj strani (u ovom slučaju lijevu) aktiviraju obje hemisfere. Za takve pokrete kažemo da su križno – lateralni.
Literatura:
Dennison, P. (2007.): Brain Gym. Priručnik za obitelj i edukatore. Ostvarenje. Buševec (str. 40 – 98)
Hannaford, C. (2007.): Pametni pokreti. Ostvarenje. Buševec (str. 85 – 173)
Hannaford, C. (2008.): Očima i ušima, rukama i nogama. Ostvarenje. Buševec ( str. 32- 47)Herljević, I.,Posokhova I. (2002.) : Govor, ritam, pokret. Ostvarenje.
Kiš-Glavaš, L.(2016.):Rehabilitacija putem pokreta. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Snježana Šulentić, stručni suradnik edukacijski rehabilitator-savjetnik
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
_page-0001.jpg)
