preskoči na sadržaj

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Login
eTwinning škola

PROJEKTI

  

Upute za roditelje i učenike


 

Priloženi dokumenti:
Kratak opis projekta- za WEB.docx

ZAŠTITA U SLUČAJU POTRESA

TU SMO ZA VAS!

TIJEKOM OVE NOVONASTALE SITUACIJE,

MATERIJALE VAM SVAKI DAN

 PRIPREMA VAŠA STRUČNA SLUŽBA!heart

    VIRTUALNA KNJIŽNICAsmiley

     NOVINARSKI KUTAK

NAŠA ŠKOLA NOSI IME:

            

MEĐUNARODNI PROGRAM

            

KORISNO

           

Kalendar
« Travanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

ŠKOLSKI DOKUMENTI

 

INFORMACIJE

 

PRAVILNICI

Školski psiholog

"Naša sudbina nije zapisana u zvijezdama nego u nama samima.”

                                                      W.Shakespeare

 

STRUČNI SURADNIK PSIHOLOG:

Anja Radaković

Kontakt telefon: 031 655 731, 091 4133744

telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu

 

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 13.00 - 19.00

Utorak: 8.00 – 14.00

Srijeda: 8.00 - 14.00

Četvrtak: 13.00 - 19.00

(PŠ Vukojevci od 13.00 - 15.00)

Petak: 8.00 - 14.00

 

Područje rada školskog psihologa:

Što je posao školskog psihologa?

U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika.

Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.

Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti).

Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.

Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd.

Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.

U radu s roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju.

On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.). Školski psiholog promovira i različite suvremene metode praćenja i provjere znanja učenika.

Kako i zašto posjetiti školskog psihologa?

Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje.

Razlozi zbog kojih učenici dolaze obično su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Također se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima, bilo učenicima ili nastavnicima, i problema u komunikaciji.

Ako učenik sam ne potraži pomoć za suočavanje s problemom i njegovo rješavanje, ti problemi počinju utjecati na njegovo ponašanje tako da uzrokuju probleme u ponašanju (verbalno/fizičko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili poteškoće u učenju i savladavanju gradiva, zbog čega ih onda netko drugi uputi školskom psihologu.

Osim emocionalnih problema i problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u učenju mogu biti i neke specifične poteškoće kao što su disleksija, disgrafija, snižene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao što je, primjerice, petit mal epilepsija. Potreba korisnika je da školski psiholog prepozna poteškoću o kojoj se radi.

On to čini kroz primjenu odgovarajućih psiholoških upitnika i testova, tj. psihodijagnostičkih sredstava, te razgovor i opažanje. U skladu sa svojim zaključcima školski psiholog preporučuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete, te pruža podršku i pomoć u svladavanju poteškoća.

Zaključno  možemo reći da je cilj rada školskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na učenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omogućavaju cjeloživotno učenje. Također cilj je pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i održe psihološko zdravlje.

                                      

Područje rada školskog psihologa
Tjedan mozga
Andrea Dubaić Begić / datum: 30. 3. 2021. 12:10

Od 15.ožujka 2021. do 21.ožujka 2021. obilježava se Tjedan mozga. Svake godine stručne suradnice edukacijski rehabilitator i psiholog održavaju zanimljive radionice u 6.razredima. Ove školske godine učenici su saznali zanimljivosti o mozgu i upoznali kako kroz različite igre možemo vježbati i razvijati naš mozak.

Prezentacija u prilogu!


[OPŠIRNIJE]



„OSNAŽIMO IMUNITET – KAKO JAČATI PSIHOLOŠKU OTPORNOST?“
Andrea Dubaić Begić / datum: 18. 1. 2021. 17:38

Stres „Ne možeš zaustaviti valove, ali možeš naučiti surfati“

Što je stres?

Obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje.

Izvori stresa: STRESORI

  1. Obično su  ekstremni, odnosno takvog su intenziteta da osjećamo kao da više ne možemo izdržati.
  2. Izazivaju podijeljene osjećaje, u smislu da nešto i želimo i ne želimo u isto vrijeme.
  3. Događaji koje ne možemo ili mislimo da ne možemo kontrolirati.

TRI GLAVNA IZVORA STRESA:

  1. Traumatski događaji (otmica, silovanja, ratna stradanja, prirodne katastrofe…).
  2. Nedavne životne promjene (preseljenje, razvod braka, otkaz, promjena posla, škole… Stres mogu izazvati i pozitivne životne promjene poput sklapanja braka, rođenja djeteta…).
  3. Svakodnevne brige mali su događaji koji mogu biti kronični i ponavljajući i koji baš zbog toga mogu uzrokovati tjelesne i psihološke simptome kao i kod velikih životnih događaja (svakodnevno probijanje kroz gužvu u gradu, opterećenost fizičkim izgledom, previše stvari za obavljanje i ostalo).

ODGOVARAMO LI SVI ISTO NA STRES?

Kratak odgovor je: NE.

Dvije osobe mogu doživjeti identičan događaj, ali jedna iskusi izuzetnu visoku razinu stresa, a druga ga prihvati kao događaj koji je možda naporan i frustrirajući, ali koji joj u perspektivi može donijeti iskustvo, znanje ili neki drugi pozitivan ishod.

Stres prouzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja, a ne činjenica da je on sam po sebi stresan ili ne.

Pojava stresa kod neke osobe ovisi o dvije procjene događaja:

  1. Primarna - procjenjuje li osoba neki događaj važnim za njezine ciljeve
  2. Sekundarna - zaključak o tome posjeduje li osoba kapacitet za nošenje sa zahtjevima nekog stresnog događaja.

Ako zaključimo da nam je neki događaj bitan za osobne ciljeve, ali da nemamo kapacitete za uspješno suočavanje s njim, onda ćemo doživjeti stres.

Psihološka ili emocionalna otpornost: dinamički proces prilikom kojeg se osoba pozitivno prilagođava čak i kada je pod značajnim stresom, odnosno kada doživljava razne životne nevolje, traume, tragedije, prijetnje.

Većina istraživanja pokazala su da je psihološka otpornost rezultat sposobnosti pojedinca da prilikom stresa pronađe najbolji način za sebe da se nosi sa stresom. Koristi sve dostupne psihološke, društvene, kulturne i fizičke resurse da bi to ostvarila. Pokazalo se da otpornost nije karakteristika ličnosti, što znači da se time ne rađamo već da to učimo, razvijamo i njegujemo tijekom života.

Kako razvijati i jačati psihološku otpornost?

  1. Svjesnost – da bi se znali nositi sa situacijom i emocijama, moramo ih prije svega biti svjesni. Svjesnost omogućava pronalazak novih rješenja situacije.

VJEŽBA: uzmite jedan predmet u vašoj okolini i promatrajte ga bez prosuđivanja, kao da ga vidite prvi put.

Biti svjestan što se događa ovdje i sada bez želje da se promijeni.

VJEŽBA: Prizemljenje“: Ovu vježbu je korisno primijeniti u stanjima visoke uznemirenosti, straha i panike, te drugih neugodnih osjećaja kao što su ljutnja, tuga...

Pogledaj oko sebe, primijeti i imenuj:

5 stvari koje možeš vidjeti

4 stvari koje možeš dodirnuti

3 stvari koje možeš čuti

2 stvari koje možeš mirisati

1 stvar koju možeš okusiti

  1. Prihvaćanje da su promjene i stresne situacije dio života – ljudi s visokom otpornošću razumiju i prihvaćaju da svi doživljavamo stres u životu te da to ne možemo promijeniti. Ono što mi sami možemo činiti jest biti otvoreni, fleksibilni te biti voljni prilagoditi se novoj situaciji.

VJEŽBA: Pokušajte zamisliti svijet bez promjena i stresa. Kako bi izgledao takav svijet?

Napišite na papir tri stvari u svom životu koje vam trenutno predstavljaju stres. Prihvaćanje ne znači pomiriti se sa situacijom, ignorirati je ili biti pasivan.

Znači „sprijateljiti se” sa situacijom, prestati se boriti s onim što ne možemo promijeniti.

Pokušajte na ovaj način sagledati stvari s vašeg popisa.

 

VJEŽBA: Emocionalna regulacija

T – udahni!

O – opažaj!

P – povuci se/stavi stvari u perspektivu!

P – učini ono što će ti pomoći!

  1. Biti povezan s drugima – iznimno je važno imati podršku od članova obitelji, prijatelja i kolega jer oni mogu pružiti osjećaj sigurnosti, povezanosti i dati neke nove ideje kako riješiti situaciju.

VJEŽBA: sjetite se tri osobe koje su vam podrška u ovom razdoblju.

Isplanirajte što će te im lijepo reći ili učiniti za njih. Možete im reći koje stvari volite ili cijenite kod njih, koja su vam iskustva s njima ostala u lijepom sjećanju, podijeliti s njima neku zajedničku fotografiju…

  1. Humor – kao jedna od vještina suočavanja kod ljudi s visokom otpornošću, humor se pokazao korisnom metodom za održavanje ugodnog i pozitivnog raspoloženja.

 


[OPŠIRNIJE]



Obiteljske aktivnosti
Andrea Dubaić Begić / datum: 11. 1. 2021. 11:01

Poštovani roditelji, dragi učenici

prosljeđujem vam ovaj zanimljivi priručnik s obiteljskim aktivnostima i igrama.

Nadam se da će vam se svidjeti i da ćete se zabaviti.smiley


[OPŠIRNIJE]



Draga djeco, dragi roditelji!
Andrea Dubaić Begić / datum: 30. 12. 2020. 10:48

Ova godina specifična je jer nam je nametnula sasvim nove i nepredvidive životne obrasce. Mnogi su zbog toga postali ustrašeni, zabrinuti, tužni, napeti, nervozni, tjeskobni, anksiozni. Ljudi osjećaju unutarnji nemir i drugačije funkcioniranje svoga tijela. Ta stanja uglavnom se javljaju kada osjećamo da će izazovi koji nam slijede ili situacije koje zamišljamo da bi se mogle dogoditi, biti teške, neugodne ili da se organizam fizički ili psihički neće moći na njih prilagoditi.

S obzirom na nova stresna događanja za očekivati je da će još veći broj ljudi osjećati nelagodu, zabrinutost, anksioznost...

Stres aktivira naše tijelo i tijelu nekada treba naša svjesna pomoć da se vrati u opuštenije stanje. Aktivirano tijelo traži djelovanje pa djelujmo kako tko može. Prvo je važno pomoći sebi da nam organizam može dovoljno dobro funkcionirati.

Većini sad treba ugodan kontakt, mir i utjeha…

Danas zagrlite svoje ukućane, neka zagrljaj traje trenutak dva dulje nego inače, pomazite kućnog ljubimca, prošetajte...

I ono jako važno – kada je teško tražite pomoć. Njegujte i čuvajte sebe i svoje mentalno zdravlje.

 Kontaktirati me možete: anja.medimurec@skole.hr    091 413 3744

U nastavku prosljeđujem korisne edukativne materijale.  

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/kako-se-ponasati-za-vrijeme-i-nakon-potresa-video-letak-i-smjernice-za-djecu-i-roditelje/?fbclid=IwAR1T4yrcgk_3tHYsAU0UH2lTkmAjIC6I0lL2jrV7Dg7D25_p-O07aqP-oXg

Kada ne možemo puno učiniti, uobičajena rutina i male stvari mogu pomoću za nošenje sa svima osjećajima koji su nam na srcima.  heart

PRISJETIMO SE SVI SKUPA NA ČEMU SMO ZAHVALNI!

 


[OPŠIRNIJE]



„Priče koje znaju put“
Andrea Dubaić Begić / datum: 30. 10. 2020. 14:50

„Priče koje znaju put“ naziv je projekta u kojem čitamo s učenicima i upoznajemo emocije kao što su sreća, strah tuga, ljutnja. Projekt se provodi u 2.c razredu kroz četiri radionice koje provode psihologinja Anja Radaković i knjižničarka Andrea Dubaić Begić.

Osvješćivanje osjećaja temelji se na pričama iz slikovnica Tatjane Gjurković i Tee Knežević, a svaka slikovnica govori o određenoj emociji. Nakon čitanja priče slijedi rasprava tijekom koje djeca iznose svoje dojmove, mogu se prepoznati i povezati sa svojim problemom ili osjećajem, a na kraju je kreativni rad i izražavanje učenika.

Ono što je važno kod terapeutskih priča je da su one pisane jednostavnim jezikom, svrha je da se dijete prepozna u nekoj situaciji u kojoj se nalazi i glavni lik te da osjeti pozitivne osjećaje i sreću kad shvati kako je glavni lik riješio problem.


[OPŠIRNIJE]



Kako djeci olakšati povratak u školske klupe?
Andrea Dubaić Begić / datum: 8. 9. 2020. 17:13
  • Dragi učenici i roditelji,

polazak ili povratak u školu djeci mogu biti stresni i u uvjetima bez zdravstvene krize, a u aktualnim okolnostima neka djeca mogu biti naročito rastresena, anksiozna i prestrašena. Naša je odgovornost da pogledamo kako se djeca nose sa cijelom situacijom.

Djeca reagiraju individualno. Neka djeca će jasno izraziti sreću i ushićenost zbog povratka u školu, dok će druga biti zabrinuta, preplašena ili anksiozna.                                        Važno je da im na razvojno prikladan način objasnimo aktualnu situaciju i način na koji ona utječe na povratak u školske klupe. Kao pomoć u izražavanju djetetovih osjećaja korisno je uključiti i kreativne tehnike poput igre, plesa ili crtanja.

Važno je biti iskren i upoznati djecu s promjenama koje će se dogoditi. Djeci će vjerojatno i izazov biti poštivati fizičku distancu – pa ih trebamo potaknuti da razmišljaju o drugim načinima da se povežu i ostanu povezani s vršnjacima, te navedemo što će ipak biti moguće. U razgovoru ih trebamo pokušati usmjeriti na ono što je pozitivno – poput toga da će moći vidjeti svoje prijatelje i učitelje i nastaviti učiti nove stvari.

Možemo pomoći djetetu da se osjeća ugodnije i sigurnije s polaskom u školu tako što ćemo inicirati razgovor o tome što dijete brine i dati mu do znanja da je u trenutačnoj situaciji u redu osjećati se tjeskobno, anksiozno, zabrinuto…                                                                                                                                            

U prvim tjednima je važno pustiti i djecu da pričaju i slušati što govore. Jedna stvar koju su učenici mogli izgubiti za vrijeme online nastave je osjećaj pripadnosti školskoj zajednici i povezanosti s drugima.

Kako djeca uče i promatranjem njima važnih odraslih – uključujući roditelje i nastavnike – važno je da mi kao odrasli dobro upravljamo vlastitim emocijama, osluškujemo brige djece, budemo dostupni i otvoreni za razgovor s empatijom i podrškom.

KADA GOVORIMO O SADAŠNJIM OKOLNOSTIMA, UPRAVO SU STRPLJENJE, PODRŠKA I RAZUMIJEVANJE PRVO ŠTO ĆE NAM SVIMA TREBATI!

Za svu potrebnu pomoć i podršku, slobodno mi se obratite!

Vaša psihologinja Anja.


[OPŠIRNIJE]



Obilježen Tjedan psihologije
Andrea Dubaić Begić / datum: 25. 2. 2020. 14:11

Od 17. do 23. veljače 2020 održava se 13. tjedan psihologije. Psihologinja je u školi povodom Tjedna psihologije izradila prigodan plakat kako bi učenicima predstavila čime se bavi psihologija i psiholog. Također im je predstavila Stroop test; test boja.

Za djelatnike škole organizirana je akcija „Mjerenje raspoloženja: Dobar dan, Kako ste?“ Djelatnici su ispunjavali upitnike, a nakon ispunjavanja psihologinja im je davala povratnu informaciju. Cilj akcije je omogućiti građanima da u direktnom kontaktu dobiju povratnu informaciju o svom psihičkom stanju (mentalnom zdravlju). 

Anja Međimurec, psihologinja


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju