“Naša sudbina nije zapisana u zvijezdama nego u nama samima.”

                                                      W.Shakespeare

STRUČNI SURADNIK PSIHOLOG:

Anja Radaković

Kontakt telefon: 031 655 731, 091 4133744

telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 13.00 – 19.00

Utorak: 8.00 – 14.00

Srijeda: 8.00 – 14.00

Četvrtak: 13.00 – 19.00

(PŠ Vukojevci od 13.00 – 15.00)

Petak: 8.00 – 14.00

Područje rada školskog psihologa:

Što je posao školskog psihologa?

U osnovnoj školi, psiholog obavlja posao stručnog suradnika.

Težište rada i najčešći korisnici školskog psihologa su prije svega učenici. Rad s učiteljima, nastavnicima i roditeljima također je uobičajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.

Primjer radnih zadataka školskog psihologa u neposrednom radu s učenicima jest da prepoznaje individualne potrebe učenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja. On obavlja psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao član Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, ali i kasnije tijekom školovanja (npr. u slučaju školskog neuspjeha ili procjene darovitosti).

Školski psiholog također dijagnosticira specifične poteškoće u učenju (neučinkovite ili neprimjerene strategije učenja, probleme s pažnjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost i sl.) i pomaže učenicima u postizanju boljeg školskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite učenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomaže učenicima da ih prevladaju.

Školski psiholog također razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja (npr. međuvršnjačkog nasilja), programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, učenje socijalnih vještina, itd.

Osim toga, školski psiholog provodi psihološke krizne intervencije, što znači da reagira kada se u školi dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski događaji poput smrti bližeg člana obitelji nekog učenika, samoubojstva, teških prometnih i drugih nesreća i slično.

U radu s roditeljima, školski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomaže roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomaže im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspješnom obrazovanju.

On pomaže nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada, pomaže im razviti strategije za rješavanje tih teškoća, te promovira različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.). Školski psiholog promovira i različite suvremene metode praćenja i provjere znanja učenika.

Kako i zašto posjetiti školskog psihologa?

Kod školskog psihologa učenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a može ih i sam psiholog pozvati. Dok neki učenici taj susret doživljavaju kao kaznu i znak da su u nečemu pogriješili, drugi ga doživljavaju kao zabavu i ugodno druženje.

Razlozi zbog kojih učenici dolaze obično su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Također se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima, bilo učenicima ili nastavnicima, i problema u komunikaciji.

Ako učenik sam ne potraži pomoć za suočavanje s problemom i njegovo rješavanje, ti problemi počinju utjecati na njegovo ponašanje tako da uzrokuju probleme u ponašanju (verbalno/fizičko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili poteškoće u učenju i savladavanju gradiva, zbog čega ih onda netko drugi uputi školskom psihologu.

Osim emocionalnih problema i problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u učenju mogu biti i neke specifične poteškoće kao što su disleksija, disgrafija, snižene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao što je, primjerice, petit mal epilepsija. Potreba korisnika je da školski psiholog prepozna poteškoću o kojoj se radi.

On to čini kroz primjenu odgovarajućih psiholoških upitnika i testova, tj. psihodijagnostičkih sredstava, te razgovor i opažanje. U skladu sa svojim zaključcima školski psiholog preporučuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za određeno dijete, te pruža podršku i pomoć u svladavanju poteškoća.

Zaključno  možemo reći da je cilj rada školskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na učenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omogućavaju cjeloživotno učenje. Također cilj je pomoći učenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i održe psihološko zdravlje.

Tjedan psihologije u našoj školi: upoznajmo školskog psihologa i istražimo svijet eksperimenata

U sklopu obilježavanja Tjedna psihologije, u našoj su školi provedene zanimljive i edukativne radionice s ciljem približavanja psihologije učenicima na razumljiv, zabavan i interaktivan način. Kroz aktivnosti učenici su imali priliku bolje upoznati ulogu školskog psihologa te sudjelovati u jednostavnim psihološkim eksperimentima koji su potaknuli njihovu znatiželju i kritičko razmišljanje.

Tko je školski psiholog?

Za učenike prvih razreda održana je radionica „Upoznajmo školskog psihologa“. Bila je posvećena upoznavanju zanimanja školskog psihologa. Učenici su kroz razgovor i primjere iz svakodnevnog školskog života otkrivali čime se psiholog bavi, kome pomaže i zašto je važan dio školskog tima. Naučili su da školski psiholog nije tu samo kada postoji problem, već i kao podrška u učenju, razvoju emocionalnih vještina, jačanju samopouzdanja i stvaranju pozitivne razredne klime.

Kroz kratke aktivnosti učenici su mogli prepoznati situacije u kojima se mogu obratiti psihologu – bilo da im je potrebna pomoć u učenju, savjet u odnosima s vršnjacima ili podrška u nošenju s emocijama. Poseban naglasak stavljen je na važnost otvorene komunikacije i traženja pomoći kada je to potrebno.

Eksperimenti u psihologiji – kako naš um „vara“

Za učenike viših razreda organizirana je radionica „Eksperimenti u psihologiji“. Učenici su sudjelovali u jednostavnim, ali vrlo zanimljivim aktivnostima koje pokazuju kako naš mozak ponekad može „pogriješiti“ u percepciji, pažnji ili pamćenju.

Učenici su se iznenadili koliko je ponekad teško ignorirati automatske reakcije ili koliko lako možemo previdjeti detalje kada nismo potpuno usmjereni.

Ove aktivnosti potaknule su raspravu o tome kako funkcionira naš mozak, zašto griješimo i kako možemo poboljšati koncentraciju i pažnju u učenju.

Zašto je psihologija važna?

Kroz radionice učenici su razvijali svijest o vlastitim mislima, osjećajima i ponašanju, ali i o važnosti razumijevanja drugih. Psihologija im je predstavljena kao znanost koja pomaže u svakodnevnom životu – u školi, kod kuće i u odnosima s vršnjacima.

Tjedan psihologije u našoj školi protekao je u pozitivnom ozračju, uz mnogo pitanja, smijeha i novih spoznaja. Vjerujemo da su učenici iz radionica ponijeli korisna znanja i vještine koje će im pomoći u daljnjem osobnom i školskom razvoju.