U sklopu Foodeducators projekta obilježili smo Svjetski dan hrane 

Bacanje hrane je globalni problem u svijetu

• oko 1/3 proizvedene hrane u svijetu se baci  
• oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje se baci
• godišnje se baci hrana u vrijednosti oko 940 milijardi dolara
• bacanje hrane pridonosi globalnom zatopljenju
• bačena hrana trune i proizvodi se metan, to je staklenički plin koji zadržava toplinu na našem planetu
• unatoč ogromnim količinama bačene hrane više od 820 milijuna ljudi diljem svijeta pati od gladi
• Kako bi smanjili bacanje hrane izradili smo knjižicu sa raceptima od ostataka hrane Recepte pročitajte OVDJE
• Obilježili smo i Dan jabuka – Izložbu naših radova pogledajte OVDJE

          #foodeducators

 

 

1. Učenik u akciji – Kristina Marinković, prof.
2. obrazac
3. Predmet prirodoslovlje u cjelodnevnoj školi – Ivana Soldo Klanac, prof.
4. Era novih ovisnosti – Leopoldina Vitković, prof., Mihaela Zec, prof.
5. Skriveni šećeri u hrani – Leopoldina Vitković, prof., Mihaela Zec, prof.
6. tablica s namirnicama

 

 

 

14. ožujka planiramo provesti akciju digitalnog čišćenja – Digitalna čistka koja će održati u sklopu svjetske akcije pod nazivom Digital Cleanup day.
a) obrišite nekorištene aplikacije, duplikate i mutne fotografije, videozapise, nepotrebne dokumente koji ispunjavaju uređaje za pohranu, virtualne “oblake” i druge online platforme

b) očistite korisničke račune e-pošte: obrišite nepotrebnu e-poštu i odjavite pretplatu mailing lista koje ne čitaš redovito

Što je zapravo digitalni otpad?
• nepotrebne e-poruke
• datoteke
• aplikacije
• duplikati fotografija i videozapisa

Digitalni otpad nastavlja trošiti električnu energiju i stvarati emisije CO2 čak i kad smo na njih zaboravili.
Svake godine internet i njegovi povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona CO2, što je više od godišnje proizvodnje cijele Njemačke.
Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije, odnosno da će do 2025. godine spremišta podataka koristiti petinu sve proizvedene energije i time postati jedan od najvećih onečišćivača.

Jeste li znali da…
➔ se svake minute u svijetu pošalje 240 milijuna e-mailova, od kojih se 20% nikada ni ne otvori
➔ prosječna e-pošta emititra otprilike 40 grama CO2 u atmosferu (ovisno o veličini e-pošte)
➔ 20 e-poruka dnevno po korisniku tijekom godine, stvara količinu CO2 kao automobil koji putuje 1000 km?
➔ bi trebalo posaditi 1.6 bilijuna stabala kako bi se nadoknadilo zagađenje uzrokovano neželjenom e-poštom?
➔ u svijetu postoji 4.20 milijardi korisnika društvenih mreža. Prosječna osoba svaki dan provede 145 minuta na društvenim mrežama
➔ da 15 sati online sastanaka s uključenom kamerom stvara 9.4 kg CO2 mjesečno. Isključivanjem kamere / videa štedimo istu količinu emisija koje se stvaraju punjenjem pametnog telefona svake noći više od 3 godine.
➔ smo u posljednje dvije godine proizveli više podataka od svih civilizacija do sada. Ogromne količine digitalnih podataka koje proizvodimo danas mjere se u zetabajtima.
➔ jedno Google pretraživanje troši istu količinu energije kao žarulja od 60W upaljena oko 17 sekundi.

Do sada je odrađeno pet uspješnih Digitalnih čistki u kojima je u periodu od 2020. godine do danas sudjelovalo 175 zemalja svijeta i gdje je preko 1.2 milijuna ljudi obrisalo preko 14.5M GB podataka te na taj način poštedjelo atmosferu od otprilike 3.625 tona CO2.