U aktivnosti projekta ove su godine prvi puta uključeni i učenici sedmih i osmih razreda iz obje smjene.
Koordinatorica i voditeljica projekta u našoj je školi učiteljica povijesti Božena Martinović Benić koja je i organizirala te pripremila – uz suradnju s predmetnim učiteljicama – prigodnu izložbu u holu škole.
Na satu Glazbene kulture učenici sedmih razreda s učiteljicom Mirjanom Šutalo Vulić obradili su glazbu iz filmova o holokaustu. Slušali su i analizirali glavne glazbene teme iz filmova Život je lijep, Schindlerova lista i Lea i Darija. Posebno ih se dojmila tužna pjesma Donna, Donna koja metaforički prikazuje patnju židovskoga naroda u vrijeme holokausta. Učenici su slušali pjesmu u izvedbi američke pjevačice Joan Baez.
U okviru nastave Hrvatskoga jezika sedmaši su s učiteljicama Danijelom Horvat i Dubravkom Kruljac istražili tko je bio Pavel Friedman i kako je nastala njegova pjesma Leptir. Otkrili su da je Pavel bio Židov rođen u Pragu kojega su, u dobi od 21 godine, njemačke okupacijske vlasti deportirale u koncentracijski transportni logor Terezin. Saznali smo da Terezin nije bio običan logor, već gotovo cijeli jedan grad pretvoren u geto. Onamo su prvo dovođeni Židovi iz Češke, a potom iz ostatka Europe. Kroz geto je tijekom rata prošlo oko 140 tisuća ljudi. Upravo je ondje 4. srpnja 1942. Pavel napisao pjesmu Leptir. Ta i još nekoliko njegovih pjesama pronađene su u logoru nakon oslobađanja od njemačke vlasti. Kasnije su darovane Židovskom muzeju u Pragu.
- rujna 1944. Pavel je transportiran u Auschwitz gdje je i pogubljen.
Pjesma Leptir uključena je u zbirku dječjega stvaralaštva nastaloga za vrijeme holokausta, poznatu pod nazivom I never saw another butterfly.
Potaknuti stihovima pjesme sedmaši su izrađivali svoje leptire u spomen na milijun i pol židovske djece stradale u holokaustu. Kreativni radovi naših učenika dio su izložbe postavljene u holu škole povodom obilježavanja Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta.
Učenici 8. b razreda sa svojom su učiteljicom Kristinom Fedor obradili lektirno djelo Dnevnik Anne Frank kroz čitanje i analiziranje ključnih događaja, likova i tema povezanih s odrastanjem, strahom te nadom u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje povijesnoga konteksta pa su učenici pogledali i odabrane dokumentarne filmove kako bi dobili širu sliku o životu Anne Frank, njezinoj obitelji te okolnostima u kojima su se skrivali.
Nakon rasprave i usporedbe književnoga i dokumentarnog materijala učenici su izradili plakat kojim su potaknuti na suradničko učenje. Na njemu su kronološki prikazali najvažnije događaje iz života Anne Frank čime su pokazali razumijevanje sadržaja, razvijali istraživačke i prezentacijske vještine te kreativno povezali povijesne činjenice i književni tekst.
Učenici 8. d razreda s učiteljicom Senkom Lah izrađivali su, nakon provedenoga istraživanja, preklopne knjige o Anni Frank, koje su također dio školske izložbe, a učenici 8. c razreda o istoj su temi izradili prezentacije koje su potom predstavili u okviru analize djela za cjelovito čitanje.
Dok čekamo početak proljeća i cvat žutih šafrana koji će nas na poseban način podsjetiti na djecu stradalu u holokaustu, provedenim smo aktivnostima osvijestili istinu na koju je ukazao Ellie Wiesel u svojoj knjizi Noć: „Bez sjećanja ne bi bilo kulture, civilizacije, društva ni budućnosti.”
Danijela Horvat, Mirjana Šutalo Vulić, Kristina Fedor

