Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Knjižničarka Andrea Dubaić Begić i studentica Ina Anđelić suradničkim učenjem održale su timskim radom dva sata hrvatskog jezika - lektiru; Sunčana Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka.

ISHODI: 

• razlikovati slikovnicu od drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta
• razumjeti sadržajno – tematski priču Plesna haljina žutog maslačka
• zamijetiti i međusobno razlikovati likove u priči – biljke i životinje ; zapaziti osnovne etičke osobine: dobar-loš
• odrediti likove - dobar - loš, mjesto i vrijeme radnje u priči
• definirati pojmove: proljeće, proljetnice; prepoznati  i nabrojati vjesnike proljeća (visibaba, jaglaci, šafran…) i njihove osobitosti
• opisati promjene u prirodi na kraju zime; staviti u odnos promjene u prirodi i ponašanje ljudi i životinja
• postavljanje pitanja i davanje odgovora
• ponoviti pravilno postupanje prema knjigama

• izražavanje doživljaja teksta u cjelini
• osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju
• bogaćenje rječnika
• povezati osjetila (miris, njuh, dodir) u poticanju učenikove kreativnosti i mašte
• razvijati sposobnost usmenog izražavanja, promatranja, razmišljanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja

• razgovarati o čitanju slikovnica
• ponašati se u skladu s upozorenjem  o zabrani branja vjesnika proljeća
• osvijestiti ljubav prema prirodi
• razvijanje radnog ozračja, poticanje samopouzdanja, komunikativnosti, tolerancije, suradništva

Međunarodni dan sreće obilježava se 20. ožujka, a podsjetit ćemo se zašto nas knjige čine tako sretnima!

1. Vode nas na mjesta na kojima fizički ne možemo biti. Koliko smo puta , čitajući neku knjigu , igrali metloboj s ekipom iz Harrya Pottera ili sanjali na planetu Malog princa? Uz knjige to možemo!
2. Obogaćuju naš rječnik. Nove riječi spremamo u sjećanje i upotrebljavamo u svakodnevnom govoru.
3. Motiviraju nas da učimo, isprobavamo nove stvari i budemo bolji. Mnogi kažu da postoji knjiga koja ima je promijenila život!
4. Ohrabruju nas! Tako je osobito kad vidimo da se lik iz knjige suočava s izazovima koje uspješno svlada.
5. Opuštaju nas. Dokazano je da samo šest minuta čitanja na dan umiruje i opušta.
6. Knjige nas zbližavaju s drugima. Razgovorom o pročitanome zbližavamo se s prijateljima i stvaramo nova prijateljstva, a osim čitanja, druženje je upravo ono što nas najviše usrećuje.

Modra lasta, ožujak 2021, str.38

Povodom Svjetskog dan čitanja naglas koji se ove godine obilježava 3. veljače 2021., učenici 4.b i 2.c proveli su zanimljive aktivnosti. Cilj aktivnosti bio je poticanje čitanja u slobodno vrijeme i razvoj čitalačkih navika kod djece.

Kao doprinos Godini čitanja osmišljen je program Čitateljski izazovi HČD-a. Svaki mjesec na mrežnoj stranici Društva (http://hcd.hr/djelovanje/akcije/citateljski-izazov/) kao i na ostalim mrežnim mjestima HČD-a, objavit će se po jedan izazov u koji se mogu uključiti svi zainteresirani ljubitelji čitanja.

Počinjemo s Listom preporučenih književnih djela ljubavne tematike budući da je veljača najpoznatija kao “mjesec ljubavi”.

Djela, razvrstana u kategorije “Najmlađi”, “Djeca” i “Mladi i odrasli”, odabrale su knjižničarke iz školskih i narodnih knjižnica (https://hcdveljaca.glideapp.io/).

preuzeto: http://hcd.hr/djelovanje/akcije/citateljski-izazov/

Godina 2021. je proglašena Godinom čitanja!

Ideja je nastala od strane Ministarstva kulture i medija, a podržana na sjednici Vlade kao  realizacija mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja iz 2017 koja pridonosi razvoju kulture čitanja i omogućava što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima jedna od kulturnih djelatnosti koja bi mogla priskrbiti više pozornosti i vremena jest čitanje. Budući da je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva.

Također, osmislit će se i provoditi nove aktivnosti poput; dodjela nagrade za najbolju knjižaru, natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“…

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi.

Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene, pjevane ili govorne, poruke.

U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se približno 150 tisuća razglednica različitih motiva, među kojima i gotovo pet stotina jedinstvenih božićnih čestitaka koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. One su dragocjeno svjedočanstvo prošlih vremena i očuvani zapisi prošlosti. Zbog svojih motiva i patine prošlosti koje nose u sebi čestitke su zanimljive i danas, a posebne su jer mnoge sadrže želje koje su nekoć ljudi upućivali jedni drugima.

Kako bi oživjela blagdansku tradiciju darivanja čestitke, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je božićnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz slogan svaka je želja posebna želi upoznati javnost s ovim važnim dijelom naše baštine i potaknuti građane da se ovoga Božića, baš kao i nekada, sa svojim najmilijima povežu božićnom čestitkom.

U sklopu akcije priređena je posebna mrežna stranica Tradicija dobrih želja, a Knjižnica je uspostavila i prigodnu suradnju s Večernjim listom s kojim će 13. prosinca 2020. godine darivati prekrasne čestitke s motivima iz svojega bogata fonda. Čestitke iz fonda Knjižnice mogu se slati i digitalno preko višestruko nagrađivane mobilne aplikacije Pozdrav iz Zagreba koja je za ovu prigodu odjenula blagdansko ruho i postala Advent u Zagrebu. Aplikacija je dostupna na Android uređajima, a može se preuzeti i na Google playu.

Pridružite nam se u oživljavanju stoljetne tradicije dobrih želja i razveselite svoje najdraže blagdanskom čestitkom. Radost poslanih i primljenih čestitaka podijelite s nama na društvenim mrežama uz poruke #SvakaŽeljaJePosebna i #TradicijaDobrihŽelja.

Preuzeto:

 https://www.nsk.hr/ozivljavamo-tradiciju-dobrih-zelja/

„Priče koje znaju put“ naziv je projekta u kojem čitamo s učenicima i upoznajemo emocije kao što su sreća, strah tuga, ljutnja. Projekt se provodi u 2.c razredu kroz četiri radionice koje provode psihologinja Anja Radaković i knjižničarka Andrea Dubaić Begić.

Osvješćivanje osjećaja temelji se na pričama iz slikovnica Tatjane Gjurković i Tee Knežević, a svaka slikovnica govori o određenoj emociji. Nakon čitanja priče slijedi rasprava tijekom koje djeca iznose svoje dojmove, mogu se prepoznati i povezati sa svojim problemom ili osjećajem, a na kraju je kreativni rad i izražavanje učenika.

Ono što je važno kod terapeutskih priča je da su one pisane jednostavnim jezikom, svrha je da se dijete prepozna u nekoj situaciji u kojoj se nalazi i glavni lik te da osjeti pozitivne osjećaje i sreću kad shvati kako je glavni lik riješio problem.

Učenica Inga Lah, 6.b izradila je za nastavu hrvatskog jezika u svibnju 2020., zanimljiv strip Izgubljena knjiga. Učiteljica je Kristina Fedor.

Inga, nema problema!!

Budući da u ovom razdoblju provodite više vremena nego inače uz pametne telefone i računala, odnosno uz različite sadržaje na internetu, društvenim mrežama i platformama za razmjenu videozapisa, važno je obratiti pažnju na lijepo ponašanje na internetu.

https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu/

Ovu video lekciju medijske pismenosti i kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu, pripremila je prof. Silvia Vladić Vrban u sklopu Dana medijske pismenosti koji se sada, zbog mjera zaštite od koronavirusa, odvijaju na daljinu.

Lekcija mogu pogledati učenici viših razreda osnovne škole.

Nakon video lekcije, učenici mogu riješiti i kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu, koji je također pripremila prof. Siliva Vladić Vrban.

Što je medijska pismenost?

"Medijska pismenost zapravo osposobljava djecu, kao i odrasle, za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja. Tako će moći bolje razumjeti složene poruke koje primaju putem televizije, radija, interneta, novina, magazina, knjiga, plakata, videoigara, glazbe i drugih medija. "(https://www.medijskapismenost.hr/)

Vještine medijske pismenosti u ovim kriznim trenutcima osobito su važne. One nam mogu pomoći da se zaštitimo od utjecaja brojnih neprovjerenih informacija i dezinformacija koje prate pandemiju koronavirusa, a koje postaju viralne na društvenim mrežama. Ovdje možete pročitati korisne tekstove -  Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti.

https://www.medijskapismenost.hr/problem-dezinformacija/

SMIB, broj 8 > travanj 2020.

https://online.fliphtml5.com/kzpyj/homn/

MODRA LASTA, broj 8 > travanj 2020.

   https://online.fliphtml5.com/kzpyj/ezpy/

čitanje revija za ožujak na stranicama Mozaika knjiga na sljedećem linku:

https://mozaik-knjiga.hr/casopisi/

Slikovnicom i socijalnom pričom o virusu COVID-19 želi se slikovnim prikazom, kratkim tekstovima i zanimljivim savjetima približiti svoj djeci sve o ovom groznom virusu. 
Autori su htjeli da djeca bolje razumiju cijelu situaciju i umanje svoju zabrinutost oko nje. Jer ako razumiju situaciju i ako shvaćaju što mogu poduzeti za svoju sigurnost, moći će ovu situaciju bolje emotivno kontrolirati.

Ostale zanimljive materijale možete pronaći na stranicama  - Mali Vrtuljak, edukacijsko rehabilitacijski kutak. https://malivrtuljak.hr/

Priča je u privitku, pročitajte!

 

Bojankama NSK i baštinskih ustanova diljem svijeta do zabave, znanja i društvene odgovornosti

https://www.nsk.hr/obojinasezbirke-bojankama-nsk-i-bastinskih-ustanova-diljem-svijeta-do-zabave-znanja-i-drustvene-odgovornosti/

Osim što potiču kreativnost i djeluju opuštajuće, bojanke s motivima kulturne baštine omogućuju nam učenje o povijesti i umjetnosti te upoznavanje s arhitekturom i krajolicima.

Besplatno korištenje ovakvih sadržaja ujedno je i način da sve svoje aktivnosti, pa tako i one povezane s područjem kulture, odgovorno i savjesno uskladimo s mjerama suzbijanja širenja bolesti COVID-19, kao i da ove izvanredne okolnosti olakšamo mlađim naraštajima.

Na linku https://digitalna.nsk.hr/pb/ možete pronaći zanimljive digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice; npr.Zbirka rukopisa i starih knjiga, Zbirka zemljovida i atlasa, Zbirka muzikalija i audiovizualnih materijala...

Portal digitalna.nsk.hr predstavlja središnje mjesto okupljanja digitalnih zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uspostavljen je 2016. godine kako bi se omogućio pristup zbirkama digitalne i digitalizirane građe Knjižnice bez obzira na mjesto pohrane.

Portal digitalna.nsk.hr omogućuje objedinjeno pretraživanje digitalizirane građe iz Posebnih zbirki NSK – knjiga, vizualne građe, zemljovida i glazbene građe.

Od kraja 2019. godine samostalno su dostupni svi tematski portali: Digitalne knjige, 

Digitalizirana rukopisna građa,

 Digitalizirana vizualna građa, 

Digitalna glazbena građa i

 Digitalizirana kartografska građa (uspostavljen 2017.).

Knjigoljupci (i vi koji to tek postajete) – eLektire čitajte i kroz besplatnu Omoguru mobilnu aplikaciju.

Uz Omoguru aplikaciju knjige lako prilagodite sebi, svojim jedinstvenim potrebama i željama. Za vas smo oblikovali posebno OmoType pismo i niz drugih značajki za čitanje bez napora i s osmijehom. Ugodno iskustvo čitanja nudimo ponajprije onima s disleksijom i drugim teškoćama čitanja ali i svim drugim ljubiteljima priča i knjiga.

Aplikacija je dostupna u   -          iOS verziji       

                                            Android verziji

Čitajte uz Omoguru i javite nam kako je bilo na contact@omoguru.com

Više informacija na http://www.omoguru.com.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja) poziva svoje korisnike i svu zainteresiranu javnost da se upoznaju s djelima dječje književnosti dostupnim u sklopu zbirke Knjiga za djecu na portalu Digitalne zbirke NSK. Uz stare slikovnice iz fonda NSK, zbirka sadrži i digitalizirane inačice najpoznatijih djela hrvatskih pisaca dječje književnosti objavljene u sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice (International Children`s Digital Library – ICDL).

Međunarodni dan dječje knjige obilježava se od 1967. godine 2. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena.