Osnovna škola Dore Pejačević Našice
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
DOS naziva Molekule života prati međupredmetne sadržaje biologije, matematike i informatike za učenike 8. razreda. U DOS-u se pojavljuju i sadržaji iz kemije ( za one koji žele više). Predviđene se aktivnosti mogu ostvariti u predviđenom slijedu, ali funkcioniraju i zasebno. Ukoliko se aktivnosti odvijaju prema predloženom scenariju za njih je potrebno 12 školskih sati. Možebitne se ocjene mogu upisati u nastavne predmete biologiju, informatiku i matematiku. Naš je prijedlog da se pri ocjenjivanju rukovodi predloženom tablicom na kraju teksta.
Voditeljica radionice:
Leopoldina Vitković, prof biologije i kemije
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.
U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Jednostavnost za koju mislite da se krije iza formule H2O samo je prividna.
Formula je to za najvažniju tekućinu koja postoji i bez koje život na Zemlji ne bi bio moguć.
Nažalost, čovjek će njen značaj shvatiti tek kad presuši posljednji izvor pitke vode.
_page-0001.jpg)
