preskoči na sadržaj

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Login
UPISI U 1. RAZRED

DIGITALNI HERBARIJ

      Digitalni herbarij-

       Priroda se budi

PROJEKTI

     

   ŠKOLSKI JELOVNIK

  

 

   

Priloženi dokumenti:
Kratak opis projekta- za WEB.docx

OTVORENA VRATA

       20. PROSINCA 2023.

VRT BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

ZIMSKI STEM VRT

eTwinning škola

NAŠA ŠKOLA NOSI IME:

            

MEĐUNARODNI PROGRAM

            

ZAŠTITA U SLUČAJU POTRESA

TU SMO ZA VAS!

 

 

    VIRTUALNA KNJIŽNICAsmiley

     NOVINARSKI KUTAK

KORISNO

           

Kalendar
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

ŠKOLSKI DOKUMENTI

 

 

 

PRAVILNICI

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ - Molekule života

DOS naziva Molekule života prati međupredmetne sadržaje biologije, matematike i informatike za učenike 8. razreda. U DOS-u se pojavljuju i sadržaji iz kemije ( za one koji žele više). Predviđene se aktivnosti mogu ostvariti u predviđenom slijedu, ali funkcioniraju i zasebno. Ukoliko se aktivnosti odvijaju prema predloženom scenariju za njih je potrebno 12  školskih sati. Možebitne se ocjene mogu upisati u nastavne predmete biologiju, informatiku i matematiku. Naš je prijedlog da se pri ocjenjivanju rukovodi  predloženom  tablicom na kraju teksta.

Voditeljica radionice: 

Leopoldina Vitković, prof biologije i kemije 

 

Priloženi dokumenti:
DOS - Molekule zivota.pdf

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Biologija
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
ŠKOLA ZA ŽIVOT - PRAKTIČAN RAD U NASTAVI BIOLOGIJE
Autor: Leopoldina Vitković, 16. 10. 2019.

Učenici moraju iskusiti život da bi ga razumjeli. Za razliku od tradicionalnih metoda poučavanja kojima se učenicima prenose gotova znanja, metode aktivnog učenja, među kojima metoda praktičnog rada u nastavi biologije ima nezamjenjivu ulogu, stavljaju učenika u središte nastavnog procesa i aktivno ga uključuju u procesu stjecanja znanja. Istraživanja pokazuju da nastavne sadržaje koje učenici samo slušaju zapamte otprilike 10%, sadržaje koje gledaju i slušaju približno 50%, a ono što sami naprave zapamte gotovo 90%. Praktičan rad u nastavi biologije unapređuje sve tri domene učenikova razvoja: kognitivnu, afektivnu i psihomotoričku. Tako se s pomoću metode praktičnog rada ostvaruje holistički pristup u odgoju i obrazovanju koji je usmjeren na razvoj cjelokupne učenikove osobnosti.

        


         U metodološkom smislu, praktičan rad u nastavi biologije nalikuje znanstvenom radu biologa istraživača. Jedina je razlika što znanstvenik putuje prema nepoznatome, a učenik otkriva već otkriveno. Glavne etape praktičnog rada jesu: postavljanje problema koji je cilj istraživanja, upoznavanje postojećih literaturnih spoznaja o problemu (uvod), planiranje postupaka koji će dovesti do rješenja (materijali i metode), izvođenje tih postupaka (rezultati), razmatranje dobivenih rezultata (rasprava) i odabir najboljeg rješenja postavljenog problema (zaključak). Vlastita aktivnost učenika tijekom praktičnog rada potiče razmišljanje i motivaciju da se problem riješi. Tako se stvara pozitivan krug učenja u kojem se misao i akcija, teorija i praksa, integriraju u jedinstveni model ponašanja. Novo spoznavanje, odnosno konstrukcija novih učeničkih koncepata tijekom praktičnog rada, najsličnija je iskustvenom, prirodnom učenju kad učenik vlastitom aktivnošću otkriva i daje smisao svijetu oko sebe.



Priloženi dokumenti:
2.jpg (52.79 KB)
1.jpg (62.42 KB)


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
"Našičke vode pod utjecajem današnjeg svijeta"

 Jednostavnost za koju mislite da se krije iza formule H2O samo je prividna.

Formula je to za najvažniju tekućinu koja postoji i bez koje život na Zemlji ne bi bio moguć.

Nažalost, čovjek  će njen značaj shvatiti tek kad presuši posljednji  izvor pitke vode.

 

 

preskoči na navigaciju