preskoči na sadržaj

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Login
eTwinning škola

PROJEKTI

  

Upute za roditelje i učenike


 

Priloženi dokumenti:
Kratak opis projekta- za WEB.docx

ZAŠTITA U SLUČAJU POTRESA

TU SMO ZA VAS!

TIJEKOM OVE NOVONASTALE SITUACIJE,

MATERIJALE VAM SVAKI DAN

 PRIPREMA VAŠA STRUČNA SLUŽBA!heart

    VIRTUALNA KNJIŽNICAsmiley

     NOVINARSKI KUTAK

NAŠA ŠKOLA NOSI IME:

            

MEĐUNARODNI PROGRAM

            

KORISNO

           

Kalendar
« Travanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

ŠKOLSKI DOKUMENTI

 

INFORMACIJE

 

PRAVILNICI

STRUČNI SURADNIK EDUKACIJSKI REHABILITATOR

                   

       Snježana Šulentić, edukacijski rehabilitator - savjetnik

                  telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu

                      031/615-417, 091 413 3742

                                                              

RADNO VRIJEME

Ponedjeljak 13.00 - 19.00

                  17.30 - 18.30

        Savjetodavni sat s roditeljima

Utorak 8.00 - 11.00 PŠ Vukojevci

            11.30 - 14.00 škola

Srijeda 13.00 - 19.00

Četvrtak 8.00 - 14.00

Petak 8.00 - 14.00

 

Tko je edukacijski rehabilitator i koja je njegova uloga?

Svima nam je poznato koliko su često roditelji zbunjeni raznim  stručnjacima koji rade s njihovom djecom ili nisu upoznati o tome tko što radi i za čijim savjetom je potrebno posegnuti.

Zbog nedovoljnih informacija, često su izloženi lutanju kako bi pronašli odgovarajuću terapiju, vježbe, savjet, procjenu i sl.

Jedan od stručnjaka koji radi s djecom koja imaju teškoće  u razvoju je i edukacijski rehabilitator. Edukacijski  rehabilitator ranije je poznat pod nazivom defektolog. Naziv defektolog 1998. godine mijenja naziv u edukacijski rehabilitator (magistar edukacijske rehabilitacije (mag. rehab. educ.)).

 Razlog promjene je što raniji naziv defektolog ukazuje na „deficit” tj. teškoću koju dijete ima, samim tim je stigmatizirajući. Cilj nije stigmatizirati dijete, nego dati mu prostora i stvarati okolinu za njegovo napredovanje i osjećaj pripadnosti. Važno je  istaknuti djetetove jake strane i  mogućnosti.

Kada tražiti pomoć edukacijskog rehabilitatora?

Dječji razvoj može imati odstupanja na različitim područjima razvoja. Pomoć edukacijskog rehabilitatora potražit ćete ukoliko dijete ima odstupanja na pojedinom području.

Također, nedovoljna spremnost djeteta za školu, teškoće u učenju te socijalna izoliranost znak su da pomoć potražite kod istog stručnjaka.

Uloga edukacijskog rehabilitatora

Edukacijski rehabilitator prepoznaje i uočava potrebe svakog djeteta, teškoće u razvoju koje se mogu pojaviti te faktore rizika u ranom razvoju djeteta. Kroz odabir primjerenih tehnika procjene, edukacijski rehabilitatori provode procjenu, integriraju podatke iz različitih izvora procjene te rade na praćenju ishoda procjene za izradu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa. Samostalno i timski kreiraju, primjenjuju i vrednuju plan podrške u ranom razvoju, odgoju i obrazovanju, zapošljavanju i uključivanju osoba s teškoćama u život socijalne zajednice.

Pored rada s djecom, važno područje rada su i roditelji djece s teškoćama u razvoju. Uloga edukacijskog rehabilitatora  je upoznati roditelja s vrstom i stupnjem teškoće kod djeteta, te pružiti podršku u prihvaćanju i razumijevanju djetetove teškoće. Također, edukacijski rehabilitator daje smjernice  kako i na koji način roditelji mogu pomoći djetetu i olakšati mu razvoj u obiteljskom okruženju. Suradnja i zdrava komunikacija  roditelja i stručnjaka je važna karika u razvoju djeteta.

Dragi roditelji, ukoliko primijetite da vaše dijete ima odstupanja na pojedinom razvojnom području potražite pomoć stručne osobe. Ponekad procjena može pokazati da nema razloga za zabrinutost, ali možete dobiti odgovarajuće smjernice i informacije kako i na koji način poticati dječji razvoj.

 Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitoj školi planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, savjetuje i pomaže u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, pomaže učiteljima u izradi primjerenih programa, didaktičkih i nastavnih sredstva, surađuje, savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, stručno se usavršava, surađuje s ustanovama, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju i učeničke dosjee, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove na prevenciji poremećaja u ponašanju, izrađuje i provodi preventivne programe te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.

(Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi

NN   34/2014  )

IZ RADA EDUKACIJSKOG REHABILITATORA
Tjedan mozga
Andrea Dubaić Begić / datum: 30. 3. 2021. 12:13

Od 15.ožujka 2021. do 21.ožujka 2021. obilježava se Tjedan mozga. Svake godine stručne suradnice edukacijski rehabilitator i psiholog održavaju zanimljive radionice u 6.razredima. Ove školske godine učenici su saznali zanimljivosti o mozgu i upoznali kako kroz različite igre možemo vježbati i razvijati naš mozak.

Prezentacija u prilogu!


[OPŠIRNIJE]



Zašto je važno vježbanje!
Andrea Dubaić Begić / datum: 8. 10. 2020. 18:09

POJAM PSIHOMOTORIKE

Psihomotoričke sposobnosti odnose se na povezanost između kognitivnih funkcija i fizičkih pokreta. Psihomotoriku općenito možemo podijeliti na globalnu i finu, koje nisu međusobno uvjetovane ali su ipak dijelom povezane . Globalna psihomotorika dovodi se u svezu s radom većih mišićnih skupina ili cijelog tijela, dok se fina psihomotorika dovodi u svezu s manipulativnom spretnošću, preciznošću i brzinom.

Rašireno je vjerovanje da se učenje događa samo onda kada je učenik miran, tih, sluša i izvršava domaće zadatke. Međutim, ljudi uče instinktivno te se program učenja treba odnositi na cijeli sustav tijela i uma. Igra često potiče uspješnije učenje, nego rano upisivanje djeteta na različite satove edukacije. Motorički rast i razvoj kao i senzorička integracija bitni su za učenje jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje.

Usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje jezične i matematičke vještine, postiže se bolja emocionalna ravnoteža te se smanjuje stres, napetost i hiperaktivnost.

Mišljenje i učenje se ne događaju samo u glavi. Mozak ne može učiti sam. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu pribavljaju informacije. Učenje se više ne može ograničiti na zahtjev „sjedi mirno i pamti gradivo“. Povećane potrebe djece za kretanjem danas se često etiketiraju kao hiperaktivnost ili poremećaj pažnje. Umjesto sputavanja takve djece, poželjno je iskoristiti njihove potrebe za pojačanim kretanjem kako bi kretnjama i igrom poboljšali svoju kreativnost i učenje.

Važnost kretanja u procesu učenja seže duboko u povijest. Stari Grci su izjednačavali atletiku s inteligencijom. U kineskim školama se koristio tai-chi za poboljšanje učenja.

Svaka strana tijela komunicira sa suprotnom hemisferom. Desnom rukom upravlja lijeva hemisfera, a lijevom desna hemisfera. Informacija koja dolazi u desno uho ide u lijevu polutku i obrnuto.

Integriranje obje polutke osnovni je cilj gimnastike za mozak. Što više uključimo obje polutke, sposobniji smo funkcionirati inteligentno.

 Svi pokreti koji uključuju jednu nogu (primjerice, desnu) i ruku na suprotnoj strani (u ovom slučaju lijevu) aktiviraju obje hemisfere. Za takve pokrete kažemo da su križno – lateralni.

Literatura:

Dennison, P. (2007.): Brain Gym. Priručnik za obitelj i edukatore. Ostvarenje. Buševec (str. 40 – 98)
Hannaford, C. (2007.): Pametni pokreti. Ostvarenje. Buševec (str. 85 – 173)
Hannaford, C. (2008.): Očima i ušima, rukama i nogama. Ostvarenje. Buševec ( str. 32- 47)Herljević, I.,Posokhova I. (2002.) : Govor, ritam, pokret. Ostvarenje.

Kiš-Glavaš, L.(2016.):Rehabilitacija putem pokreta. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 

Snježana Šulentić, stručni suradnik edukacijski rehabilitator-savjetnik

 


[OPŠIRNIJE]



Dan edukacijskih rehabilitatora
Andrea Dubaić Begić / datum: 2. 3. 2020. 14:22

U subotu 1.ožujka 2020. obilježen je nacionalni Dan edukacijskih rehabilitatora.

Svečana sjednica održana je u Gradskom kazalištu Trešnja u Zagrebu.

Ove godine obilježava se i 60 godina djelovanja Saveza edukacijskih rehabilitatora (nekada defektologa) u Hrvatskoj.


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju